Periodni sistem elemenata
Periodni sistem elemenata je tabelarni prikaz elemenata koji se sastoji od 18 kolona i 7 redova u kojima su elementi poredani po rastućem atomskom broju i ponavljajućim hemijskim osobinama. Kolone nazivamo grupama, a redove periodama.
Razlikujemo metale, nemetale i prijelazne elemente. Budući da su metali elementi koji se mogu obrađivati, tj. kovati, postoje još i nazivi kovine za metale, polukovine za prijelazne elemente, te nekovine za nemetale.
U prirodi postoji 118 hemijskih elemenata. Naučili smo da svi ti elementi imaju svoje simbole po kojima se raspoznaju, kao i atomski, odnosno redni broj. Zasluge za Periodni sistem elemenata pripisuju se naučniku Dimitriju Mendeljejevu. Za periodni sistem elemenata možemo reći da je „druga lična karta“ svakog dobrog hemičara.
Periodni sistem elemenata sastoji se od horizontalnih nizova koji se zovu periode. Ima ih sedam, a obilježavaju se arapskim brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7. Periode nisu iste dužine, jer sadrže različit broje elemenata.
Na osnovu položaja elementa u PSE, možemo saznati dosta toga o njegovom atomu. Na primjer, redni broj elementa ujedno nam govori redni broj atoma, tj. broj protona u jezgru i elektrona u omotaču. Broj periode u kojoj se nalazi element, govori od koliko se elektronskih ljuski sastoji omotač, a broj grupe u kojoj se element nalazi, govori nam broj elektrona u zadnjoj ljusci.
Uzmimo za primjer Mg. Njegov redni broj je Z=12, što znači da ima 12 protona i 12 elektrona. Nalazi se u trećoj periodi, dakle njegov elektronski omotač se sastoji od 3 ljuske, a u zadnjoj ljusci ima 2 elektrona jer se nalazi u drugoj grupi. Periodni sustav elemenata.
